Kako Otvoriti Privatni Biznis u Srbiji: Kompletan Vodič sa Iskustvima

Vidra Radulović 2026-02-23

Sve što treba da znate o otvaranju preduzetničke radnje u Srbiji: od registracije, poreskog identifikacionog broja (PIB), fiskalnih kasa, do praktičnih saveta i iskustava iz različitih delatnosti.

Kako Otvoriti Privatni Biznis u Srbiji: Kompletan Vodič sa Iskustvima

San o sopstvenom biznisu živi u mnogima. Bilo da je reč o piljari, frizerskom salonu, prodavnici zdrave hrane ili slanoj sobi, put od ideje do otvorenih vrata može delovati previše komplikovano. Ovaj članak je sveobuhvatni vodič koji će vas provesti kroz ključne korake, zakonske obaveze, ali i kroz iskustva onih koji su već krenuli tim putem. Prikupili smo najvažnije informacije i savete iz razgovora ljudi koji su se suočili sa istim izazovima.

1. Početak: Registracija i Poreski Identifikacioni Broj (PIB)

Osnova svakog legalnog poslovanja je registracija. Od 6. maja 2009. godine u Srbiji važi jednošalterski sistem registracije privrednih subjekata. Podnošenjem jedinstvene registracione prijave u Agenciji za privredne registre (APR), istovremeno se vrši upis u registar poreskih obveznika. U roku od do pet dana od podnošenja prijave, dobijate Rešenje o registraciji zajedno sa poreskim identifikacionim brojem (PIB). Ovo je jedinstveni broj fizičkog ili pravnog lica koji se zadržava i prilikom promene sedišta. Naknada za ovu registraciju iznosi 1.200,00 dinara. Ovo je često najmanji problem na putu ka sopstvenoj firmi - proces je brz i efikasan.

2. Pečat i Poslovna Banka

Nakon dobijanja rešenja, neophodno je izraditi pečat. Pečat mora da sadrži naziv radnje, sedište i ime vlasnika. Važno je da naziv na pečatu bude identičan nazivu radnje u rešenju poreske uprave. Sledeći korak je otvaranje tekućeg računa u poslovnoj banci. Dokumenta koja se obično traže su: zahtev za otvaranje računa, rešenje o upisu u registar, izvod iz poreske evidencije sa PIB-om, karton deponovanih potpisa i overa potpisa ovlašćenih lica kod poreske uprave.

3. Obaveza Fiskalizacije: Uvođenje Fiskalne Kase

Za većinu preduzetnika koji se bave trgovinom na malo ili pružanjem usluga, fiskalna kasa sa fiskalnom memorijom je obavezna. Kasa se nabavlja od ovlašćenog proizvođača ili servisera. Pre početka rada, kasa mora biti fiskalizovana za svakog pojedinačnog korisnika od strane radnika poreske uprave. Pored kase, često je potrebno nabaviti i terminal za daljinsko očitavanje podataka (GPRS), čime se zaokružuje proces fiskalizacije. Propisane novčane kazne za neizvršenje ove obaveze su visoke, a kreću se od 100.000 do milion dinara, uz meru zabrane obavljanja delatnosti.

Postoje izuzeci. Od obaveze korišćenja fiskalnih kasa oslobođeni su, između ostalih: prodavci karata u saobraćaju, taksi prevoznici, banke, advokati, ulični prodavci sladoleda ili kokica, kolporteri štampe, čistači cipela, poljoprivredni proizvođači i vlasnici samostalnih zanatskih radnji koji na pijačnim tezgama prodaju sopstvene proizvode. Takođe, ova obaveza se odnosi i na određene zdravstvene i veterinarske usluge van obaveznog osiguranja.

4. Porezi i Doprinosi: Šta Sve Plaća Preduzetnik?

Ovo je oblast koja najviše brine buduće preduzetnike. Troškovi zavise od oblika poslovanja i visine prihoda. Za zaposlene (ukoliko ih imate) i za sebe (kao vlasnika koji je i radnik), plaćate doprinose i porez na zarade. Ukupna zbirna stopa doprinosa iznosi 35,8% (obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje 11%, zdravstveno 6,15%, osiguranje za slučaj nezaposlenosti 0,75%). Porez na zarade iznosi 12% na osnovicu koja se umanjuje za lični odbitak.

Za mnoge zanatske i uslužne delatnosti postoji mogućnost paušalnog oporezivanja. Paušalci su podeľjeni u grupe (npr. frizeri, krojači, automehaničari, grafičke delatnosti) i plaćaju fiksni mesečni porez umesto vođenja kompleksnih knjiga. Oni ne vode poslovne knjige osim Knjige paušalno oporezivih obveznika (KPO), što znatno pojednostavljuje administraciju.

5. Praktična Iskustva i Saveti iz Terena

Teorija je jedna stvar, a praksa druga. Evo šta kažu ljudi koji su pokretali različite biznise:

Prodaja Voća i Povrća (Piljara)

Najmanji problem je otvoriti za 5 dana, možeš da imaš firmu,“ kaže jedan korisnik. Ključ je u proračunu: „Prvo gde otvoriti, po kojoj ceni je lokal, drugo koja je cena voća i povrća na kvantaškoj pijaci i koliko robe želiš da imaš na lageru.“ Procenjuje se da je za legalan start sa svim papirima, kirijom i robom potrebno minimum 1000 evra. Iskustvo je neprocenjivo: „Ja na pijaci već prodajem i veoma mi dobro ide,“ deli druga, ističući da poznavanje dobavljača i tržišta daje veliku prednost.

Rukotvorine i Dekupaž

Mnogi počinju od hobija. „Ja ukrašavam razne predmete dekupaž tehnikom... pitam vas da li biste platili saksiju za cveće npr 500 dinara?“ Savet drugih je da se proba prodaja preko društvenih mreža, sajmova domaće radinosti ili čak saradnja sa cvećarama. Važno je testirati tržište i ne odustajati pre vremena.

Važnost Finansijske Rezerve

Jedno od najvažnijih iskustava koje se ponavlja je potreba za finansijskim stekom. „Ono što je važno kod počinjanja privatnog posla jeste imati stek da izgurate početak... treba minimum 2 godine, a kako ćete finansirati taj period?“ upozorava neko ko je zatvorio radnju posle godinu dana. Bez rezerve koja pokriva fiksne troškove (kirija, doprinosi, ulaganje u robu) dok se posao ne razradi, rizik od neuspeha je veliki.

Mrežni Marketing (npr. Oriflame, Avon)

Ovo je posao sa minimalnim početnim ulaganjem. „99% ljudi misli da je to samo prodaja proizvoda, međutim većina ne zna za poslovnu priliku,“ ističe jedna korisnica. Iako zahteva vreme i trud za izgradnju mreže, može doneti dodatni prihod i benefite kao što su zdravstveno osiguranje i staž. Međutim, važno je razlikovati ozbiljne kompanije od „prodaje magle“.

Prodavnica Zdrave Hrane

Ova delatnost privlači sve više ljudi. Iskustva su podeljena. Neki kažu da je ključ širok asortiman, svežina i upornost. „Period koji je potreban da se radnja razradi je najbitniji.“ Drugi upozoravaju na rizik od kvarenja robe: „toliko robe brzo propadne da je to strašno.“ Prednost je što se radi o proizvodima svakodnevne potrošnje. Za početak se preporučuje manja količina raznovrsne robe i pažljivo praćenje potreba kupaca.

6. Subvencije i Krediti za Početak

Za one koji su prijavljeni na birou, postoji mogućnost dobijanja nepovratnih sredstava za samozapošljavanje (oko 1600 evra). Uslovi uključuju prolazak obuke, posedovanje nepokretne imovine ili žiranta i podnošenje biznis plana koji se boduje. Konkursi se objavljuju povremeno. Takođe, postoje i start-up krediti koje nude pojedine opštine, sa grejs periodom od 12 meseci.

7. Zaključak: Hrabrost, Proračun i Upornost

Otvaranje privatnog biznisa u Srbiji je izvodljivo, ali zahteva temeljnu pripremu. Ključni koraci su pravilna registracija, razumevanje poreskih obaveza i fiskalnih pravila. Međutim, još važniji su dobra poslovna ideja, realan finansijski plan i spremnost na rad i upornost. Kao što jedan iskusni preduzetnik kaže: „Privatan biznis nije ni malo lak, jednostavno moraš da grizeš... samo hrabro.“

Istražite tržište, razgovarajte sa onima koji su već u tome, budite spremni da prilagodite plan i nemojte očekivati bogaćenje preko noći. Sa dovoljno informacija, strpljenja i posvećenosti, vaša radnja, salon ili piljara mogu postati uspešna priča. Srećno u poduhvatu!

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.